Vjetroenergija u Europi i Hrvatskoj u 2010. godini


Situacija u Europskoj uniji

vjetroenergije u Europi i Hrvatskoj

Godina 2010. bila je rekordna po instaliranim kapacitetima u obnovljivim izvorima energije, s udjelom OIE od 41% (22.682,00 MW) u svim ukupnim novoinstaliranim kapacitetima. Udio bi vjerojatno bio i mnogo viši da prošla godina nije bila izuzetno "plinska", tj. da nije instalirano izuzetno mnogo postrojenja na plin (npr. u 2009. godini udio novoinstaliranih kapaciteta iz OIE iznosio je 63% od ukupno instalirane snage te godine, dok je 2008. on bio 57%). S druge strane zatvoreno je više elektrana na mazut i nuklearnih elektrana nego što ih je instalirano, dok je sa suprotne strane, nažalost, instalirano više elektrana na ugljen nego što ih je zatvoreno.

U 2010. godini u Europi je ukupno instalirano 9.295,00 MW kapaciteta energije iz vjetra, s time da je u zemljama Europske unije instalirano gotovo 94% od spomenutih kapaciteta, iako je to pad za 10% u odnosu na 2009. godinu. Na kontinentu je instalirano 8.412,00 MW, dok je 883 MW instalirano u moru – "offshore".


Ulaganja u navedene kapacitete iznosila su oko 12,7 milijardi Eura, a najviše MW instalirano je u Španjolskoj (1,52 GW), Njemačkoj (1,49 GW), te Francuskoj (1,09 GW). S 883 MW novoinstalirane "offshore" snage iz vjetra, 2010. je bila rekordna godina za ovu kategoriju, s rastom od 51% u odnosu na 2009. godinu.


Nagli rast ulaganja u vjetroenergiju u zadnjih 15 godina

Prije petnaestak godina u zemljama EU bilo je instalirano 814 MW (1995.), dok su ukupni instalirani kapaciteti u 2010. godini iznosili 9.259,00 MW, što predstavlja prosječni godišnji rast od gotovo 18%!



snaga iz vjetra instalirana u Europi 2010. i novoinstaliran kapavitet vjetroenergije u 2010.

Dok su 2000. godine tri pionirske zemlje, Danska, Njemačka i Španjolska, sagradile gotovo 85% od svih novoinstaliranih kapaciteta u EU godišnje, danas je njihov udio pao na samo 36%, što pokazuje snažan rast interesa i ulaganja u energiju iz vjetra posvuda u Europi.


Trenutno je u Europskoj uniji instalirano oko 84.100,00 MW vjetrokapaciteta, što predstavlja rast od 12,2% u odnosu na 2009. godinu. Prema instaliranom kapacitetu, Njemačka i dalje predvodi (27,2 GW), dok je slijedi Španjolska (20,7 GW), a daleko iza njih su Francuska, Ujedinjeno kraljevstvo te Italija, svi sa značajnim instaliranim snagama.


U prosječnoj godini ovi kapaciteti mogu proizvesti oko 181 TWh električne energije, što predstavlja oko 5,3 % ukupne potrošnje električne energije u EU. Iako Danska nije najveći proizvođač električne energije iz vjetra, udio energije iz vjetra u ukupnoj potrošnji upravo je u ovoj zemlji najveći s 24%, a slijede Portugal s oko 15%, Španjolska s 14,5%, Irska s oko 10%
i Njemačka s oko 9,3 %.

rast interesa i ulaganja u energiju iz vjetra i instalirani kapaciteti energije iz vjetra u Europi 2010. godine

Situacija u Hrvatskoj


vjetroelektrane u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je trenutno, prema Registru OIEKPP-a (Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača) instalirano oko 87 MW iz vjetroelektrana kojih je trenutno pet. Iako je u planu izgradnja 141 postrojenja s ukupnom snagom od 6.562,61 MW, u nas je, na žalost, dug i trnovit put od ideje do realizacije.

Od planiranih postrojenja 5% ih je planirano u kontinentalnoj Hrvatskoj dok je ostatak planiran u priobalju. Tri najveća planirana vjetroparka smještena su u navedenoj regiji, prvi s planiranih 260 MW nalazi se u Ličko-Senjskoj županiji, drugi s 200 MW nalazi se u Zadarskoj županiji dok se treći planirani i najveći vjetropark treba graditi u Šibensko-Kninskoj županiji kapaciteta 192 MW.

U kontinentalnoj Hrvatskoj najveće planirano postrojenje je kapaciteta 60 MW, a najmanje 24 MW, s prosječnom vrijednošću planiranih postrojenja oko 41 MW. U priobalju je prosječna veličina postrojenja nešto veća – oko 45 MW.


Plan vjetroelektrana u Hrvatskoj

Prema registru, u Hrvatskoj je u planu izgradnja 428 postrojenja koji koriste obnovljive izvore energije (vjetar, vodu, sunce, biomasu, geotermalnu energiju), ukupne snage 7.062,00 MW. Od toga vjetroelektrane čine oko 33% od ukupnog broja elektrana, dok njihova ukupna planirana snaga iznosi čak 93% od ukupne planirane snage. Trendovi pokazuju sve veće udaljavanje Europe od fosilnih goriva i nuklearne energije (što će se još intenzivirati nakon minulih događaja u Japanu), dok se u isto vrijeme povećavaju proizvodni kapaciteti kako bi se zadovoljila potražnja. U Hrvatskoj se ti trendovi slijede iako u znatno sporijem ritmu, čemu svakako pridonose i otežavajuće okolnosti poslovanja u Hrvatskoj te administrativne prepreke, što se nadajmo da će se promijeniti sa skorim ulaskom Hrvatske u EU.

izvor članka preuzet sa stranice www.zelenaenergija.org